ubi me lažna nada
grozno je biti dobar
prema onome što
je svoja kletva samo
hoćeš li me ikad
ostaviti na miru Aiša ko noć
koja sanja tvoju glavu
u isto vrijeme mrtva je
a traje
još s druge strane
poljupca
preko puta raspjevane
tišine
(što premješta zvijezde
u krv na
mojim usnama koje ćutim
onda kroz zube san me
ljubi gonjen politički
istog časa kad nam je
sve na svijetu postao
a mogla si da znaš
toliko o meni Aiša po
nervoznom kretanju
mojih ruku
nakon što smo se
usaglasili da ti najviše nedostajem i
od čega uostalom žive
oči tvoje)
na jeziku već u mojoj
želji poludjelog crva dok me
srce prolazi i sveti
bez nade smrt upalu
u slatke muke
sanjam te drugim
vremenima iz pepela
ljubim preko istine
iako znaš
da jutros ni izlazak
sunca nije znao
da mi nađe kraj
(noć je tužna i ja sam
sjenka što se
bez razloga smije iz
dubine srca
pa ipak ovo vrijeme bez
tebe sam shvatio
da se jednom umire)
Нема коментара:
Постави коментар